Kitij (Kition, grč. Κίτıον, Kítion, lat. Citium), antičko naselje na južnom Cipru (danas Larnaka), kojega je osnutak pripisivan Feničanima (oko 800. pr. Kr.). Osim ostataka naselja iz rimskoga i helenističkog razdoblja, djelomično su istraženi ostatci naselja iz ranijih razdoblja. Iz brončanodobnih grobnica potječu nalazi fajanse, zlatnih, bjelokosnih i brončanih predmeta, oslikane mikenske keramike kao i keramike sa znakovima ciparsko-minojskoga silabičkoga pisma. Potkraj II. tisućljeća pr. Kr. naselje je bilo utvrđeno bedemima i četvrtastim kulama građenima od kamena u donjem, a od ćerpiča u gornjem dijelu. Na isti su način bile građene i kuće s više prostorija te svetišta s tipičnim egejskim elementima (posvećeni rogovi). Feničko razdoblje grada (IX–IV. st. pr. Kr.) spominje Biblija; iz toga je doba najveći do sada poznati Aštartin hram. Kitij je počeo propadati pošto je egipatski kralj Ptolemej I. Soter ubio posljednjega feničkoga kralja Pumiarhona (312. pr. Kr.). Iz kasnijega razdoblja potječu ostatci helenističkih i rimskih bedema.
